Kada postavljaš ciljeve za vježbanje, često se fokusiraš na fizičke koristi – dolazak u formu, izgradnju mišića, kontrolu tjelesne težine i slično. Međutim, vježbanje ima i izuzetno snažan uticaj na mentalno i emocionalno blagostanje. Razlog za to je ono što se naziva povezanost uma i tijela.
Tvoj mozak i tijelo su u stalnoj komunikaciji, objašnjava Rachel Goldman, doktorica psihologije, licencirana psihološkinja i autorka knjige „When Life Happens“.
„Mozak zapravo šalje poruke našem tijelu cijelo vrijeme, gotovo svakog minuta u toku dana, putem živaca i hormona“, kaže Goldman. „I isto važi i obrnuto – naše tijelo šalje poruke mozgu o tome kako se osjeća i kroz šta prolazi.“
Kada pokreneš tijelo, to izaziva reakciju u mozgu. Bilo koja vrsta aerobne aktivnosti povećava nivo hemikalija povezanih sa dobrim raspoloženjem, među kojima su:
- endorfini – hemikalije koje podižu raspoloženje, djeluju kao prirodni analgetici i stvaraju osjećaj blagostanja
- serotonin – neurotransmiter koji učestvuje u regulaciji raspoloženja i sna
- dopamin – neurotransmiter koji učestvuje u sistemu nagrađivanja u mozgu i doprinosi osjećajima motivacije i zadovoljstva
- norepinefrin – hormon i neurotransmiter koji može uticati na stres, energiju, koncentraciju i motivaciju
Oslobađanje ovih hemikalija može doprinijeti osjećaju euforije poznatom kao „runner’s high“, uz osjećaj zadovoljstva i postignuća. Goldman navodi da je obično potrebno 20 do 40 minuta kontinuirane aktivnosti umjerenog intenziteta da bi se ovaj efekat pojavio.
Ostale mentalne koristi vježbanja uključuju:
- poboljšanje raspoloženja i nivoa energije
- bolju koncentraciju i pažnju
- skretanje fokusa sa negativnih ili nametljivih misli
- ublažavanje simptoma depresije i anksioznosti
- poboljšanje kvaliteta sna
- podršku očuvanju kognitivnih funkcija i zdravlja mozga tokom starenja
Kako različite vrste vježbanja utiču na mozak?
Goldman često preporučuje kretanje klijentima kako bi im pomogla da lakše upravljaju simptomima depresije i anksioznosti.
Nekome ko se osjeća pod stresom, uznemireno ili napeto može preporučiti intenzivnije vježbe poput trčanja, visokih koljena ili skokova. S druge strane, osoba koja se osjeća preplavljeno, iscrpljeno ili emocionalno prazno može imati više koristi od laganijih i umirujućih aktivnosti poput hodanja, joge ili istezanja.
Ne moraš biti maratonac da bi osjetio koristi boravka napolju i kretanja. Aktivnost se može prilagoditi sopstvenim mogućnostima, potrebama i trenutnom raspoloženju.
Ipak, Goldman naglašava da ne postoji „ispravan način“ vježbanja kada je riječ o mentalnom zdravlju. Svi smo različiti – ono što odgovara jednoj osobi možda neće odgovarati drugoj. Takođe, u različitim periodima života mogu nam prijati različite vrste aktivnosti, u zavisnosti od toga kroz šta prolazimo.
„Nekim ljudima je potreban intenzivniji kardio trening da bi poboljšali raspoloženje i izašli iz negativnog misaonog kruga. Ali ako si neko ko jedva ustaje iz kreveta, sasvim je u redu reći: ‘Znaš šta? Malo istezanja ili kretanja će mi za sada biti dovoljno’“, kaže Goldman.
Najbolja vježba za tebe je ona u kojoj uživaš i koja ti prija. Veća je vjerovatnoća da ćeš osjetiti mentalne koristi ako izgradiš dosljednu rutinu.
„Nećeš ostati motivisan ako to nije nešto u čemu uživaš“, dodaje Goldman.
Važno je zapamtiti
Iako je vježbanje korisno za mentalno zdravlje, važno je pronaći ravnotežu.
Obrati pažnju na način na koji razmišljaš o fizičkoj aktivnosti – da li vježbaš zato što ti prija ili zato što osjećaš da moraš?
Ako imaš krut ili kompulsivan odnos prema vježbanju, ili osjećaš stres i pritisak u vezi sa fizičkom aktivnošću, može biti korisno razgovarati sa stručnjakom za mentalno zdravlje.
Izvor: Verywell Mind
