Moždani udar dugo se smatrao bolešću starije životne dobi, ali nova američka studija pokazuje da sve češće pogađa i osobe između 20 i 54 godine.
Istraživanje su sproveli naučnici sa Univerziteta u Sinsinatiju, a objavljeno je u časopisu Neurology, glasilu Američke akademije za neurologiju, prenosi B92.
Analizirani su podaci o moždanim udarima u širem području Sinsinatija i sjevernom Kentakiju u periodu od 1993. do 2020. godine. Tokom tog razdoblja zabilježeno je 2.076 prvih moždanih udara kod osoba uzrasta od 20 do 54 godine.
Stopa moždanog udara porasla je sa 33,9 slučajeva na 100.000 osoba-godina u periodu 1993–1994. na 62,2 slučaja u 2020. godini. To predstavlja povećanje od oko 83 odsto.
“Naši rezultati pokazuju da moždani udar postaje sve češći kod mlađih odraslih osoba”, izjavila je autorka studije, doktorka Emili R. Fišer sa Univerziteta u Sinsinatiju.
Najveći porast zabilježen kod ishemijskog moždanog udara
Porast se uglavnom odnosi na ishemijski moždani udar, koji nastaje kada dođe do začepljenja krvnog suda koji snabdijeva mozak krvlju. Stopa ovih udara porasla je sa 23,8 na 47,3 slučaja na 100.000 osoba-godina.
Sličan porast nije zabilježen kod moždanih udara izazvanih krvarenjem u mozgu ili oko njega.
Marihuana, visok krvni pritisak i dijabetes
Među mlađim pacijentima koji su doživjeli moždani udar vremenom su postali češći visok krvni pritisak, dijabetes, atrijalna fibrilacija, odnosno poremećaj srčanog ritma, i korišćenje psihoaktivnih supstanci.
Udio pacijenata kod kojih je zabilježeno korišćenje psihoaktivnih supstanci porastao je sa 4,6 na 40,2 odsto, a najveći dio tog povećanja odnosi se na marihuanu.
Autori studije, međutim, naglašavaju da istraživanje ne može da utvrdi da li su ovi faktori uzrok porasta broja moždanih udara, jer nisu imali uporedive podatke za osobe koje nisu doživjele ovu zdravstvenu komplikaciju. Osim toga, analiza obuhvata samo jednu regiju u Sjedinjenim Američkim Državama.
Sve više preživjelih, ali sa dugoročnim posljedicama
Smrtnost u prvih 30 dana nakon moždanog udara smanjena je sa 11,7 na 9,4 odsto.
Prema riječima doktorke Fišer, to znači da sve više mlađih ljudi preživljava moždani udar, ali živi sa njegovim dugoročnim posljedicama, koje mogu uključivati probleme sa kretanjem, govorom ili pamćenjem.
Ona ističe da rezultati istraživanja ukazuju na značaj ranog prepoznavanja i liječenja faktora rizika, još u mlađem životnom dobu.
