Glava pulsira, želudac se buni, a i najjednostavniji zadatak zahtijeva više koncentracije nego inače. Nakon večeri uz alkohol, jutro ponekad zaista izgleda kao da nas je „pregazio voz“. Tada se lako prisjetimo šta smo pili i zaključimo da je za sve kriv viski, vino ili posljednja čaša koju je trebalo da preskočimo.
Istraživači su pokušali da odgovore na dio tog pitanja. Može li vrsta alkoholnog pića uticati na to koliko ćemo se loše osjećati sljedećeg dana?
Jedno kontrolisano istraživanje pokazalo je da može: burbon je izazvao izraženiji mamurluk od votke. Međutim, taj nalaz ne znači da votka štiti mozak ili da je burbon dokazano najštetnije alkoholno piće.
Burbon i votka pod lupom
U istraživanju objavljenom 2010. godine u časopisu „Alcoholism: Clinical and Experimental Research“ učestvovalo je 95 zdravih odraslih osoba, starosti od 21 do 33 godine, koje su imale iskustva sa konzumiranjem većih količina alkohola.
Tim koji je predvodila Damaris Rosenou sa Univerziteta Braun pratio je mamurluk, spavanje i rezultate neurokognitivnih testova nakon večeri provedene uz alkohol.
Učesnici su pili burbon ili votku, a tokom druge eksperimentalne večeri placebo. Količina alkohola bila je prilagođena tako da se postigne uporediv nivo alkoholisanosti.
Burbon je izazvao jači subjektivni osjećaj mamurluka. Međutim, alkohol je kod obje grupe pogoršao rezultate na zadacima koji su zahtijevali održavanje pažnje i brze reakcije, bez utvrđene razlike povezane sa vrstom pića, prenosi Slobodna Dalmacija.
Drugim riječima, blaže jutarnje tegobe nijesu garantovale bolju sposobnost obavljanja tih zadataka. Istraživanje pritom nije mjerilo trajno oštećenje mozga.
Šta se, osim alkohola, nalazi u čaši?
Mogući dio objašnjenja krije se u kongenerima, jedinjenjima koja nastaju tokom proizvodnje alkoholnih pića i doprinose njihovom ukusu i mirisu.
Pregled istraživanja objavljen iste godine zaključio je da ograničen broj eksperimenata ukazuje na teži mamurluk nakon burbona, koji sadrži više kongenera, nego nakon votke, koja ih ima veoma malo. Ipak, uticaj samog etanola na mamurluk bio je znatno snažniji od uticaja tih dodatnih jedinjenja.
Američki Nacionalni institut za zloupotrebu alkohola i alkoholizam (NIAAA) takođe navodi da tamnija žestoka pića, poput burbona, kod nekih ljudi mogu pogoršati mamurluk zbog većeg sadržaja kongenera.
To nije univerzalna lista svih pića: na osnovu tih podataka ne možemo pouzdano proglasiti određeni viski, rum, vino ili koktel najgorim izborom za svakoga.
Mamurluk je složeniji od žeđi
Naučnici još istražuju kako se različiti biološki procesi povezuju i izazivaju neprijatne simptome jutro nakon konzumiranja alkohola.
Pregledni rad istraživača sa Imperijal koledža u Londonu, objavljen 2019. godine u časopisu „Alcohol and Alcoholism“, razmatra ulogu produkata razgradnje alkohola, promjena u neurotransmiterima i upalnih procesa.
Autori upozoravaju i na ograničenja postojećih istraživanja: ljudi piju različite količine alkohola tokom različitih vremenskih perioda, a studije ne mjere uvijek iste simptome.
Zato jednostavno objašnjenje prema kojem jedan sastojak izaziva svaki mamurluk ne odgovara složenosti dostupnih dokaza.
Prema NIAAA, tegobama mogu doprinijeti gubitak tečnosti, isprekidan san, nadražen želudac i upalni odgovor organizma.
Alkohol može olakšati uspavljivanje, ali narušiti kvalitet sna. Zato nekoliko sati provedenih u krevetu nakon izlaska ne mora donijeti osjećaj odmora.
Šta istraživanja govore o mozgu?
Alkohol ometa komunikaciju između djelova mozga i otežava rad područja važnih za ravnotežu, pamćenje, govor i rasuđivanje.
Dugotrajno konzumiranje velikih količina alkohola može izazvati promjene u neuronima. To su dobro opisani efekti alkohola, ali ne predstavljaju dokaz da se štetnost pojedinog pića može odrediti prema njegovoj boji ili jačini jutarnje glavobolje.
Važan uvid pružila je i analiza objavljena 2022. godine u časopisu „Nature Communications“. Istraživači su proučili podatke i snimke mozga 36.678 sredovječnih i starijih učesnika britanske baze UK Biobank.
Veća prosječna konzumacija alkohola bila je povezana sa manjim volumenom sive i bijele mase mozga, kao i razlikama u pokazateljima strukture bijele mase.
Povezanosti su bile vidljive i pri relativno niskoj prosječnoj konzumaciji alkohola, a postajale su izraženije sa povećanjem unosa.
Riječ je o opservacionoj analizi: ona pokazuje povezanost, ali sama po sebi ne može dokazati uzročno-posljedičnu vezu. Takođe, ne daje listu pića koja najviše oštećuju mozak.
U tom istraživanju britanska alkoholna jedinica označava osam grama čistog alkohola, pa jednu „jedinicu“ ne treba automatski poistovjećivati sa jednom čašom.
Pivo, pa vino ili vino, pa pivo?
Ni popularna pravila o redosljedu konzumiranja pića nijesu pouzdano rješenje.
Randomizovano istraživanje objavljeno 2019. godine nije utvrdilo da redosljed konzumiranja ispitivanog piva i bijelog vina značajno mijenja jačinu mamurluka.
Nalaz se odnosi na uslove i pića iz tog eksperimenta, ali ne podržava ideju da pravilnim redosljedom možemo izbjeći posljedice prekomjernog konzumiranja alkohola.
Mamurluk može narušiti pažnju, donošenje odluka i koordinaciju. Kafa, tuširanje ili novo alkoholno piće nijesu dokazani ljekovi, a oporavak zahtijeva vrijeme.
Najpouzdaniji način da se mamurluk izbjegne jeste nekonzumiranje alkohola, dok smanjenje njegove količine smanjuje izloženost njegovim efektima.
Upravo zato najkorisniji zaključak istraživanja o burbonu i votki jeste jednostavan: to kako se osjećamo sljedećeg jutra ne govori sve o tome kako funkcionišemo.
Razlika među pićima može biti stvarna, ali blaži mamurluk nije opravdanje za konzumiranje većih količina alkohola, prenosi Slobodna Dalmacija.
