Brzina kojom se vaš puls vraća u normalu nakon vježbanja može otkriti mnogo o vašem zdravlju. Ovaj jednostavan test oporavka srčane frekvencije je iznenađujuće pouzdan pokazatelj rizika od smrtnosti, čak pouzdaniji i od visokog krvnog pritiska.
Ako vam srce snažno lupa dok se penjete uz stepenice ili ostajete bez daha trčeći za autobusom, to može biti znak da niste u najboljoj fizičkoj formi. Međutim, ono što se dešava sa vašim tijelom nakon što prestanete sa naporom može biti podjednako važno za razumijevanje vašeg unutrašnjeg stanja.
Tu na scenu stupa test oporavka srčane frekvencije (RFC), koji mjeri razliku između vašeg pulsa na vrhuncu napora i pulsa minut nakon prestanka aktivnosti.
Nijeka Golderberg, kardiolog sa Medicinskog fakulteta Grosman Univerziteta u Njujorku, objašnjava da je RFC dobar pokazatelj kardiovaskularnog zdravlja. On pomaže u predviđanju povišenog krvnog pritiska i srčanih udara.
Ipak, značaj ovog testa ide mnogo dalje. Loš rezultat može poslužiti kao rani znak upozorenja, pomažući da se otkriju skriveni problemi u ostatku organizma, uključujući i vaš ukupan rizik od smrtnosti.
Još 1999. godine, naučnici sa Klivlendske klinike u Ohaju objavili su zapanjujuće rezultate. Izmjerili su oporavak srčane frekvencije kod 2.400 odraslih osoba, a zatim ih pratili šest godina.
Tim je utvrdio da su osobe sa slabim oporavkom imale otprilike četiri puta veći rizik od smrti tokom perioda istraživanja. Druge studije širom svijeta su od tada potvrdile slične nalaze.
Kako navodi Bi-Bi-Si, RFC iznenađujuće pouzdano predviđa rizik od smrti iz bilo kog uzroka, bez obzira na to da li osoba ima očigledne srčane probleme. Kod mlađih i sredovječnih osoba, RFC je čak tješnje povezan sa rizikom od smrti nego povišen krvni pritisak.
Kako da sami izmjerite svoj rezultat
Postoji jednostavan i brz način da izračunate svoj RFC koristeći opremu koju vjerovatno već imate kod kuće. Važno je napomenuti da se prije početka bilo kakvog novog programa vježbanja treba posavjetovati sa ljekarom.
Ako osjetite vrtoglavicu, bol ili stezanje u grudima, ili nedostatak daha koji nije srazmjeran naporu, odmah prekinite vježbu. Ovaj test nije prikladan za osobe sa postojećim srčanim oboljenjima bez medicinskog nadzora.
Prvo, pripremite štopericu (većina telefona je ima) i način da zabilježite podatke. Ako imate pametni sat ili drugi uređaj za praćenje aktivnosti, biće vam od koristi.
Zatim, izračunajte svoju maksimalnu srčanu frekvenciju. Uređaj vam može dati ovaj podatak, a ako ga nemate, opšta formula je 220 minus vaše godine.
Sljedeći korak je vježbanje. Trebalo bi da bude dovoljno intenzivno da vam puls dostigne između 70 i 85 odsto maksimuma. To može biti trčanje, vožnja bicikla ili veslanje, u zavisnosti od vaše kondicije.
Da biste izračunali RFC, izmjerite puls odmah nakon zaustavljanja, dok je još uvijek na najvišem nivou. To najlakše možete uraditi pametnim satom. Alternativno, stavite prst na vrat i brojte otkucaje 10 sekundi, pa pomnožite taj broj sa šest.
Zatim se odmarajte tačno jedan minut, sjedeći ili ležeći, i ponovo izmjerite puls. Oduzmite drugi broj od prvog i dobićete svoj RFC rezultat.
Šta vaši rezultati znače
Ključno je da se vaša srčana frekvencija brzo vrati u normalu nakon napora. Što brže opada, to bolje. Dobar tempo oporavka podrazumijeva pad od najmanje 18 otkucaja tokom prvog minuta, mada ovaj broj može varirati u zavisnosti od faktora kao što je starost.
S druge strane, oporavak srčane frekvencije manji od 12 otkucaja mogao bi da vas izloži riziku od dugoročnih zdravstvenih problema.
Vjeruje se da veza između RFC-a i rizika od smrti leži u vagusnom nervu. Ovaj važan nerv predstavlja ključnu vezu između mozga i ostatka tijela, prenoseći signale do srca, jetre, crijeva i drugih organa.
On određuje da li se nalazite u stresnom režimu „bori se ili bježi“ ili u opuštenom stanju „odmori se i svari“. “Imamo dva sistema koja djeluju na srce: imamo kočnicu i imamo gas”, objašnjava Lindzi Botoms, profesorka nauke o vježbanju i zdravlju na Univerzitetu u Hartfordširu u Velikoj Britaniji.
Tokom vježbanja, aktivira se „gas“, poznat kao simpatički nervni sistem, stavljajući tijelo u režim “bori se ili bježi”. Srce kuca brže, a krvni sudovi se šire kako bi kiseonik stigao do mišića.
Kada prestanete, tijelo mora da eliminiše metabolički otpad, poput mlječne kiseline, što zahtijeva kiseonik i održava puls povišenim. Nakon toga, tijelo pritiska “kočnicu” i prelazi u parasimpatički režim.
Kako poboljšavate kondiciju, vaše tijelo postaje efikasnije u prebacivanju između ova dva sistema. Ovaj fenomen, poznat kao „visok vagalni tonus“, povezan je sa boljim mentalnim zdravljem, jačim imunim sistemom i smanjenom upalom, što sve zajedno doprinosi manjem riziku od smrtnosti.
Ukoliko vas vaš RFC rezultat zabrinjava, Golderberg preporučuje da zakažete pregled kod ljekara koji može da izvrši potpunu procjenu vaših srčanih rizika, prenosi RTS.
