Veza između probavnog sistema i mozga mnogo je snažnija nego što se nekada mislilo. Naučnici danas znaju da crijeva i mozak neprestano razmjenjuju informacije kroz složenu mrežu nervnih, imunoloških i hemijskih signala poznatu kao osovina crijeva i mozga.
Prema stručnjacima Harvard Medical School, promjene u probavnom sistemu, uključujući upalne procese i poremećaje u crijevnom mikrobiomu, mogu biti povezane sa raspoloženjem, stresom, anksioznošću i drugim aspektima mentalnog zdravlja.
Šta je osovina crijeva i mozga?
Mozak i gastrointestinalni trakt povezani su putem nervnog sistema, hormona, imunoloških ćelija i različitih hemijskih supstanci.
Jednu od važnih uloga u toj komunikaciji ima crijevni mikrobiom – zajednica triliona bakterija i drugih mikroorganizama koji žive u našem probavnom sistemu.
Ovi mikroorganizmi učestvuju u varenju, funkciji imunološkog sistema i stvaranju različitih supstanci koje mogu uticati na druge djelove organizma.
Neke od tih supstanci mogu dospjeti u krvotok, dok se druge informacije prenose nervnim putevima između crijeva i mozga.
Zašto stres često osjećamo u stomaku?
Mnogi ljudi su iskusili „leptiriće u stomaku“ prije važnog događaja ili probavne tegobe tokom perioda intenzivnog stresa.
To nije slučajnost.
Kada mozak registruje stres, aktivira se odgovor organizma „bori se ili bježi“. Signali se prenose i do probavnog sistema, gdje mogu uticati na kretanje crijeva, lučenje probavnih sokova i osjetljivost gastrointestinalnog trakta.
Stres i snažne emocije mogu ubrzati ili usporiti probavu, povećati osjetljivost na bol i nadutost i uticati na sastav crijevne mikrobiote.
Veza funkcioniše i u suprotnom smjeru – promjene u crijevima mogu slati signale mozgu i potencijalno uticati na raspoloženje.
Kakvu ulogu ima upala?
Upala crijeva može nastati usljed infekcija, hroničnog stresa, određenih bolesti, pretjerane konzumacije alkohola ili ishrane bogate visoko prerađenom hranom.
Prema Harvard Healthu, upalni procesi u crijevima mogu aktivirati imuni sistem. Imunološke ćelije i molekuli koje one proizvode mogu zatim uticati na signale u mozgu povezane sa raspoloženjem.
To ne znači da crijevna upala direktno izaziva depresiju ili anksioznost. Veza između probavnog i mentalnog zdravlja veoma je složena i uključuje veliki broj bioloških i psiholoških faktora.
Da li crijevne bakterije mogu uticati na raspoloženje?
Sve više istraživanja ispituje upravo ovo pitanje.
Određene crijevne bakterije proizvode ili utiču na stvaranje supstanci koje učestvuju u komunikaciji nervnog sistema. Mikrobiom takođe utiče na imunološki sistem i upalne procese, koji mogu imati posljedice i na mozak.
Ipak, naučnici još nijesu utvrdili sve mehanizme ove veze, niti je moguće jednostavno reći da određena bakterija izaziva dobro ili loše raspoloženje.
Promjene u mikrobiomu povezane su sa depresijom i anksioznošću u pojedinim istraživanjima, ali još nije potpuno jasno da li su one uzrok ili posljedica tih stanja.
Kako možemo podržati zdravlje crijeva?
Jedan od najvažnijih koraka jeste raznovrsna i uravnotežena ishrana.
Namirnice bogate vlaknima, poput povrća, voća, integralnih žitarica i mahunarki, hrane korisne mikroorganizme u crijevima.
Fermentisane namirnice, poput jogurta, kefira i određenih fermentisanih proizvoda, takođe mogu biti dio ishrane koja podržava raznovrsnost mikrobioma.
Redovna fizička aktivnost, dovoljno sna i upravljanje stresom takođe mogu doprinijeti zdravlju probavnog sistema.
Mentalno i fizičko zdravlje nijesu odvojeni
Sve više naučnih dokaza pokazuje da mentalno i fizičko zdravlje treba posmatrati kao djelove istog sistema.
Problemi sa probavom mogu uticati na raspoloženje, dok stres, tjeskoba i druge emocije mogu izazvati ili pogoršati gastrointestinalne simptome.
Zato briga o mentalnom zdravlju može pomoći i probavnom sistemu, baš kao što zdrave životne navike mogu podržati i tijelo i mozak.
Važno je, međutim, naglasiti da promjene ishrane ili probiotici nijesu zamjena za stručno liječenje depresije, anksioznosti ili drugih mentalnih poremećaja.
Ako simptomi traju, pogoršavaju se ili značajno utiču na svakodnevni život, potrebno je obratiti se zdravstvenom stručnjaku.
Izvor: Harvard Health Publishing, Harvard Medical School – „How the gut-brain connection influences mood“
