Prelazak na zimsko računanje vremena donosi dodatni sat, ali ne može nadoknaditi hronični nedostatak sna. Stručnjaci upozoravaju da redovan odmor nije luksuz, već jedan od osnovnih preduslova očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja.
U noći između 24. i 25. oktobra, kazaljke na satu pomjeraju se jedan čas unazad. Iako će mnogi ovu promjenu dočekati kao priliku za duže spavanje, dodatnih 60 minuta neće automatski otkloniti umor koji se gomilao danima ili sedmicama.
U savremenom načinu života, san često postaje posljednja stavka na listi prioriteta. Poslovne obaveze, stres, korišćenje mobilnih telefona do kasno u noć i nedovoljno vremena za odmor stvaraju navike koje dugoročno mogu narušiti psihofizičko zdravlje.
Posebno su izloženi ljudi koji rade u smjenama, rano ustaju ili zbog svakodnevnih obaveza redovno odlažu odlazak na spavanje. Među njima su i muškarci koji, nastojeći da usklade posao, porodicu i fizičku aktivnost, nerijetko žrtvuju vrijeme predviđeno za odmor.
Zašto jedan dodatni sat nije dovoljan?
Ljudski organizam funkcioniše prema unutrašnjem biološkom satu koji reguliše smjenjivanje budnosti i sna. Na taj ritam utiču dnevna svjetlost, vrijeme ustajanja, fizička aktivnost i večernje navike.
Prelazak na zimsko računanje vremena uglavnom je lakši od proljećnog pomjeranja kazaljki unaprijed. Ipak, kod pojedinih osoba može izazvati privremene promjene u raspoloženju, koncentraciji i kvalitetu spavanja.
Problem postaje izraženiji kada se nedostatak sna ponavlja. Hronično neispavan organizam teže održava pažnju, sporije se oporavlja od fizičkih napora, a umor može uticati i na emocionalnu stabilnost.
Prema preporukama američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), odraslima je uglavnom potrebno najmanje sedam sati sna tokom noći. Jednako je važan i njegov kvalitet, odnosno mogućnost da se organizam dovoljno odmori i oporavi.
Pet navika koje mogu poboljšati san
Prvi korak je uspostavljanje redovnog rasporeda. Odlazak u krevet i buđenje u približno isto vrijeme, uključujući vikende, pomažu organizmu da održava stabilan biološki ritam.
Boravak na dnevnoj svjetlosti nakon ustajanja doprinosi budnosti i usklađivanju unutrašnjeg sata. Čak i kratka jutarnja šetnja može biti korisna.
Važno je i smanjiti korišćenje telefona, računara i drugih ekrana neposredno prije spavanja, posebno ako se zbog njih odlazak u krevet stalno odlaže.
Kofein u kasnim popodnevnim i večernjim satima može otežati uspavljivanje, dok alkohol, uprkos početnom osjećaju pospanosti, često narušava kontinuitet i kvalitet sna.
Redovna fizička aktivnost doprinosi boljem odmoru, ali osobama koje imaju poteškoće sa uspavljivanjem može koristiti da intenzivne treninge ne ostavljaju za neposredno pred spavanje.
Kada umor postaje zdravstveno upozorenje?
Povremeno loše prospavana noć nije neuobičajena. Međutim, ako se izražen umor, problemi sa uspavljivanjem ili česta noćna buđenja ponavljaju i utiču na svakodnevno funkcionisanje, važno je potražiti stručni savjet.
Dugotrajni problemi sa spavanjem mogu biti povezani sa stresom, anksioznošću, poremećajima sna ili drugim zdravstvenim stanjima.
Briga o mentalnom i fizičkom zdravlju počinje i prije nego što zatvorimo oči. Kvalitetan san nije znak slabosti, niti izgubljeno vrijeme, već neophodan dio zdravog života.
Pomjeranje sata zato može biti dobar podsjetnik da promijenimo navike, ali stvarni oporavak počinje tek kada odmoru damo mjesto koje zaslužuje.
