Kada postavljaš ciljeve za vježbanje, često se fokusiraš na fizičke koristi — dolazak u formu, izgradnju mišića, kontrolu tjelesne težine itd. Međutim, vježbanje ima i izuzetno snažan uticaj na tvoje mentalno i emocionalno blagostanje. Razlog za to je nešto što se naziva povezanost uma i tijela.
Tvoj mozak i tijelo su u stalnoj komunikaciji, objašnjava Rachel Goldman, doktorica psihologije, licencirana psihologinja i autorica knjige „When Life Happens“.
„Mozak zapravo šalje poruke našem tijelu cijelo vrijeme, gotovo svake minute u toku dana, putem živaca i hormona“, kaže Goldman. „I isto važi i obrnuto — naše tijelo šalje poruke mozgu o tome kako se osjeća i kroz šta prolazi.“
Kada pokreneš tijelo, to izaziva reakciju u mozgu. Bilo koja vrsta aerobne aktivnosti povećava nivo „hormona sreće“ u mozgu, uključujući:
Endorfine: hemikalije koje podižu raspoloženje, djeluju kao prirodni analgetici i stvaraju osjećaj blagostanja
Serotonin: neurotransmiter koji reguliše raspoloženje i san
Dopamin: neurotransmiter koji pojačava sistem nagrađivanja u mozgu i podstiče pozitivne emocije poput motivacije i zadovoljstva
Norepinefrin: hormon koji smanjuje stres i poboljšava raspoloženje, energiju, koncentraciju i motivaciju
Ovo oslobađanje hemikalija može izazvati osjećaj euforije poznat kao „runner’s high“, stvarajući osjećaj zadovoljstva i postignuća. (Goldman kaže da je obično potrebno 20–40 minuta kontinuirane, umjerene aktivnosti da bi se ovaj efekat pojavio.)
Ostale mentalne koristi vježbanja uključuju:
Poboljšanje raspoloženja i energije
Bolju koncentraciju i pažnju
Skretanje fokusa sa negativnih ili nametljivih misli
Ublažavanje simptoma depresije i anksioznosti
Poboljšanje kvaliteta sna
Zaštitu od neuroloških poremećaja i kognitivnog opadanja povezanog sa starenjem
Kako različite vrste vježbanja utiču na mozak?
Goldman često „prepisuje“ kretanje klijentima kako bi im pomogla da upravljaju simptomima depresije i anksioznosti. Nekome ko se osjeća pod stresom, uznemireno ili napeto može preporučiti intenzivnije vježbe poput trčanja, visokih koljena ili skokova. S druge strane, osoba koja se osjeća preplavljeno, iscrpljeno ili emocionalno prazno može imati više koristi od laganijih, umirujućih aktivnosti poput hodanja, joge ili istezanja.
Ne moraš biti maratonac da bi osjetio/la koristi boravka napolju i kretanja. Postoje načini da to prilagodiš sebi.
Ipak, Goldman naglašava da ne postoji „ispravan način“ vježbanja kada je riječ o mentalnom zdravlju. Svi smo različiti — ono što odgovara jednoj osobi možda neće odgovarati drugoj. Takođe, u različitim periodima života mogu ti odgovarati različite vrste aktivnosti, zavisno od toga kroz šta prolaziš.
„Nekim ljudima je potreban intenzivniji kardio trening da poboljšaju raspoloženje i izađu iz negativnog misaonog kruga. Ali ako si neko ko jedva ustaje iz kreveta, sasvim je u redu reći: ‘Znaš šta? Malo istezanja ili kretanja će mi za sada biti dovoljno’“, kaže Goldman.
Najbolja vježba za tebe je ona u kojoj uživaš i koja ti prija. Veća je vjerovatnoća da ćeš osjetiti mentalne koristi ako izgradiš dosljednu rutinu. „Nećeš ostati motivisan/a ako to nije nešto u čemu uživaš“, dodaje Goldman.
Važno je zapamtiti
Iako je vježbanje korisno za mentalno zdravlje, važno je pronaći ravnotežu. Obrati pažnju na način na koji razmišljaš o vježbanju: da li to radiš jer ti prija ili zato što osjećaš da moraš? Ako imaš krut, kompulsivan odnos prema vježbanju ili osjećaš stres u vezi s tim, možda bi bilo korisno razgovarati s mentalnim stručnjakom o svom odnosu prema fizičkoj aktivnosti.
Izvor: verywellmind.com
Ovo je naslov
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo.
