Zdrava ishrana mogla bi biti povezana sa sporijim biološkim starenjem organizma, pokazuje veliko istraživanje njemačkih naučnika. Analizom krvnih uzoraka i prehrambenih navika približno 7.500 ljudi utvrđeno je da više različitih načina ishrane prati povoljnije molekularne pokazatelje starenja.
Istraživanje Njemačkog centra za neurodegenerativne bolesti (DZNE), objavljeno u naučnom časopisu Nature Communications, pruža nove dokaze o povezanosti kvaliteta ishrane i bioloških procesa koji se odvijaju kako starimo.
Naučnici su analizirali deset modela i pokazatelja kvaliteta ishrane, uključujući mediteransku, nordijsku, biljnu, DASH i MIND ishranu.
Rezultati su ukazali na to da ne postoji samo jedan režim ishrane koji je povezan sa povoljnijim procesima starenja.
Šta pokazuje analiza DNK?
Za potrebe istraživanja korišćeni su podaci 6.470 učesnika studije Rhineland u Bonu, dok su nalazi dodatno provjereni na 1.034 osobe iz njemačke studije EPIC-Potsdam.
Umjesto da posmatraju samo godine života, naučnici su analizirali takozvano epigenetsko starenje.
Riječ je o promjenama hemijskih oznaka na DNK koje utiču na aktivnost gena i omogućavaju procjenu biološke starosti organizma.
Istraživači su koristili tri različita modela, poznata kao epigenetski satovi, kako bi uporedili pokazatelje starenja sa kvalitetom ishrane ispitanika.
Utvrđeno je da su kvalitetnije prehrambene navike povezane sa sporijim biološkim starenjem.
Ne postoji samo jedna idealna dijeta
Jedan od važnijih rezultata jeste da su različiti obrasci zdrave ishrane pokazali slične povoljne povezanosti sa biološkim starenjem.
To znači da za kvalitetnu ishranu nije neophodno pridržavati se jednog strogo definisanog jelovnika.
Mediteranska ishrana naglašava povrće, voće, maslinovo ulje, mahunarke i ribu.
Nordijska ishrana više se oslanja na namirnice karakteristične za sjevernu Evropu, dok DASH pristup naglašava hranu korisnu za kontrolu krvnog pritiska.
MIND način ishrane kombinuje određene elemente mediteranske i DASH ishrane, sa posebnim naglaskom na zdravlje mozga.
Iako se razlikuju, ovi modeli dijele niz zajedničkih karakteristika, uključujući veći udio kvalitetnih biljnih namirnica.
Šta su naučnici otkrili o procesu starenja?
Detaljna analiza pokazala je da je više od 70 odsto bioloških puteva povezanih sa ishranom bilo zajedničko različitim prehrambenim obrascima.
Ti procesi učestvuju u regulaciji metabolizma, funkcionisanju ćelija i njihovoj međusobnoj komunikaciji.
Utvrđene su i određene razlike između pojedinih obrazaca ishrane.
Na primjer, DASH ishrana pokazala je posebne povezanosti sa biološkim putevima važnim za kardiovaskularno zdravlje, dok su kod MIND ishrane identifikovane povezanosti sa procesima značajnim za pamćenje i kognitivne funkcije.
Ipak, naučnici naglašavaju da su zabilježeni efekti relativno mali i da istraživanje ne dokazuje da određena dijeta direktno produžava život.
Šta rezultati znače za svakodnevni život?
Prema ocjeni istraživača, najvažnija poruka jeste da zdrava ishrana može imati različite oblike.
Ljudi mogu prilagoditi prehrambene navike sopstvenim mogućnostima, ukusu i kulturnom okruženju, a da pritom zadrže osnovne principe kvalitetne ishrane.
Istraživanje ne potvrđuje postojanje čudesnog jelovnika koji zaustavlja starenje, ali pruža dodatne dokaze da dugoročni kvalitet ishrane može biti važan za biološko zdravlje.
U vremenu kada su popularne brojne restriktivne dijete i trendovi brze transformacije tijela, ovi nalazi šalju jednostavnu poruku: za zdravije starenje vjerovatno je važnija dosljednost u kvalitetnoj ishrani nego potraga za jednim savršenim režimom.
