Glavobolja, bolovi u stomaku, ubrzan rad srca, nesanica i napetost mišića ne moraju uvijek biti posljedica isključivo fizičkih zdravstvenih problema. Dugotrajni stres, anksioznost i emocionalna opterećenja mogu izazvati ili pogoršati brojne tjelesne tegobe. Ova povezanost psihičkog stanja i fizičkog zdravlja poznata je kao psihosomatska reakcija, a stručnjaci američke klinike Cleveland Clinic upozoravaju da stres može značajno uticati na funkcionisanje gotovo cijelog organizma.
Psihosomatski poremećaji nastaju kada psihički stres i emocionalna uznemirenost doprinose razvoju ili pogoršanju određenog fizičkog zdravstvenog stanja.
Kako objašnjava Cleveland Clinic, riječ „psiho“ odnosi se na um, dok „somatski“ označava tijelo. Njihova povezanost pokazuje da psihičko i fizičko zdravlje nijesu odvojeni sistemi, već međusobno povezani djelovi organizma.
Iako se ranije vjerovalo da stres može biti direktan uzrok pojedinih bolesti, savremena medicina pokazuje da većina zdravstvenih problema nastaje djelovanjem više različitih faktora.
Zato stručnjaci naglašavaju da stres najčešće nije jedini uzrok bolesti, ali može značajno doprinijeti njenom razvoju ili pogoršati postojeće simptome.
Kako emocije utiču na naše tijelo?
Kada je osoba izložena stresu, organizam aktivira mehanizam poznat kao reakcija „bori se ili bježi“.
Riječ je o prirodnom odgovoru tijela na situacije koje doživljava kao prijetnju ili opasnost.
U tom trenutku dolazi do aktivacije simpatičkog nervnog sistema i promjena u lučenju hormona stresa.
Srce počinje brže da kuca, disanje se ubrzava, krvni pritisak raste, a mišići se pripremaju za fizičku aktivnost.
Istovremeno, mijenja se rad sistema za varenje, dok organizam usmjerava energiju na suočavanje sa potencijalnom opasnošću.
Ovakva reakcija korisna je kada traje kratko. Međutim, problem nastaje kada stres postane hroničan i tijelo ostaje u stanju povećane pripravnosti tokom dužeg perioda.
Prema Cleveland Clinic, dugotrajna aktivacija odgovora na stres može uticati na hormonalnu ravnotežu, upalne procese, nivo šećera u krvi i sposobnost organizma da se oporavlja.
Koji su najčešći psihosomatski simptomi?
Fizičke manifestacije stresa razlikuju se od osobe do osobe, a njihova izraženost zavisi od zdravstvenog stanja, individualne osjetljivosti i dužine izloženosti stresu.
Među simptomima koji mogu biti povezani sa psihičkim opterećenjem nalaze se glavobolje, vrtoglavica, napetost mišića, bolovi u grudima, ubrzan rad srca i poteškoće sa spavanjem.
Česte su i tegobe sa varenjem, uključujući nadutost, bolove u stomaku, zatvor, dijareju i promjene apetita.
Kod pojedinih osoba mogu se javiti drhtavica, stezanje vilice, osjećaj iscrpljenosti i smetnje u seksualnom funkcionisanju.
Dugotrajan stres može uticati i na imuni sistem, zbog čega organizam može postati osjetljiviji na određene zdravstvene probleme.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da nijedan od ovih simptoma ne treba automatski pripisivati stresu, jer mogu ukazivati i na druga medicinska stanja.
Stres može pogoršati postojeće bolesti
Povezanost mentalnog i fizičkog zdravlja posebno je izražena kod osoba koje već imaju određene hronične bolesti.
Cleveland Clinic navodi da stres može pogoršati simptome dijabetesa, srčanih oboljenja, visokog krvnog pritiska i pojedinih upalnih bolesti.
Kod osoba sa dijabetesom psihičko opterećenje može dovesti do povećanja nivoa šećera u krvi i otežati njegovu kontrolu.
Kod ljudi sa sindromom iritabilnog crijeva stres može pojačati nadutost, bolove u stomaku i promjene u pražnjenju crijeva.
Takođe, emocionalna napetost može doprinijeti pogoršanju određenih kožnih oboljenja, poput ekcema i psorijaze.
Među stanjima na koja stres može uticati nalaze se i tenzione glavobolje, fibromialgija i poremećaji spavanja.
To ne znači da su ove bolesti psihološkog porijekla, već da psihičko stanje može biti jedan od faktora koji utiču na njihov tok i intenzitet simptoma.
Zašto neki ljudi snažnije reaguju na stres?
Ne reaguje svaka osoba na emocionalna opterećenja na isti način.
Neki ljudi mogu biti izloženi velikom pritisku, a da ne razviju izražene tjelesne simptome, dok drugi i na manje stresne događaje reaguju glavoboljom, bolovima u stomaku ili nesanicom.
Stručnjaci Cleveland Clinica objašnjavaju da na osjetljivost organizma utiče kombinacija genetskih, bioloških i spoljašnjih faktora.
Značajnu ulogu mogu imati osobine ličnosti, prethodna iskustva, zdravstveno stanje i način na koji se osoba suočava sa stresnim situacijama.
Kod ljudi koji su posebno osjetljivi na stres, fiziološke promjene mogu biti intenzivnije ili trajati duže nego što je uobičajeno.
U takvim okolnostima povećava se rizik od dugotrajnih zdravstvenih posljedica.
Psihosomatski simptomi nijesu umišljeni
Jedna od čestih zabluda jeste uvjerenje da su psihosomatske tegobe izmišljene ili da postoje samo u mislima osobe koja ih doživljava.
Međutim, fizički simptomi povezani sa stresom mogu biti stvarni i veoma neprijatni.
Ubrzan rad srca, bolovi, problemi sa varenjem ili napetost mišića predstavljaju tjelesne reakcije koje mogu imati fiziološku osnovu.
Činjenica da stres doprinosi njihovom nastanku ili pogoršanju ne znači da osoba pretjeruje ili svjesno izaziva tegobe.
Zbog toga je važno ozbiljno pristupiti simptomima i, kada je potrebno, sprovesti odgovarajuće medicinske preglede.
Kako se postavlja dijagnoza?
Za psihosomatske poremećaje ne postoje jedinstveni dijagnostički kriterijumi koji bi se primjenjivali na sva zdravstvena stanja.
Ljekari najprije procjenjuju fizičke simptome, medicinsku istoriju pacijenta i moguće organske uzroke tegoba.
Ukoliko postoji bolest na koju stres može uticati, ljekar može razgovarati sa pacijentom o nivou psihičkog opterećenja i okolnostima koje bi mogle doprinositi pogoršanju simptoma.
U pojedinim slučajevima koriste se upitnici za procjenu stresa, anksioznosti i emocionalnog stanja.
Važno je razlikovati psihosomatske manifestacije od poremećaja sa somatskim simptomima, koji podrazumijeva izraženu i dugotrajnu zabrinutost zbog tjelesnih tegoba, uz značajan uticaj na svakodnevno funkcionisanje.
Kako se liječe psihosomatski poremećaji?
Liječenje zavisi od vrste i intenziteta fizičkih simptoma, kao i od zdravstvenog stanja osobe.
Ako pacijent ima određenu hroničnu bolest, neophodno je nastaviti odgovarajuću medicinsku terapiju.
Istovremeno, ljekari mogu preporučiti dodatne metode za smanjenje stresa i poboljšanje emocionalnog zdravlja.
Jedna od mogućnosti jeste psihoterapija, posebno kognitivno-bihejvioralna terapija, koja pomaže u prepoznavanju i mijenjanju obrazaca razmišljanja i ponašanja povezanih sa stresom.
Korisne mogu biti i terapijske metode zasnovane na usmjeravanju pažnje na sadašnji trenutak, odnosno mindfulness pristupu.
U pojedinim slučajevima, kada za to postoje medicinske indikacije, ljekar može preporučiti i određene ljekove, uključujući antidepresive ili terapiju za anksioznost.
Može li se spriječiti uticaj stresa na tijelo?
Iako nije moguće potpuno izbjeći stresne situacije, postoje načini da se njihov uticaj na organizam smanji.
Stručnjaci Cleveland Clinica preporučuju redovnu fizičku aktivnost, dovoljno sna, uravnoteženu ishranu i održavanje zdravih životnih navika.
Važno je naučiti prepoznati situacije koje izazivaju pretjerano emocionalno opterećenje i postaviti jasne granice u privatnom i profesionalnom životu.
Vođenje dnevnika može pomoći u prepoznavanju misli i osjećanja koji doprinose stresu, dok meditacija i tehnike progresivnog opuštanja mišića mogu ublažiti fizičku napetost.
Podrška porodice, prijatelja i drugih bliskih osoba takođe može imati važnu ulogu.
Stručnjaci savjetuju i smanjenje konzumiranja alkohola, izbjegavanje pušenja i drugih psihoaktivnih supstanci.
Kada treba potražiti pomoć ljekara?
Ako stres traje dugo, a fizički simptomi postaju učestaliji ili intenzivniji, preporučljivo je obratiti se zdravstvenom radniku.
Posebno je važno potražiti stručnu procjenu kada tegobe ometaju svakodnevne aktivnosti, posao, san ili porodične odnose.
Osobe sa hroničnim bolestima, poput dijabetesa ili srčanih oboljenja, trebalo bi da obrate dodatnu pažnju na promjene zdravstvenog stanja tokom perioda intenzivnog stresa.
Iznenadan ili jak bol u grudima, posebno uz otežano disanje, nesvjesticu ili druge alarmantne simptome, zahtijeva hitnu medicinsku procjenu i ne smije se unaprijed pripisivati anksioznosti.
Prema Cleveland Clinic, dugotrajni stres može ostaviti posljedice i na mentalno i na fizičko zdravlje, zbog čega njegovo prepoznavanje i odgovarajuće liječenje predstavljaju važan dio očuvanja ukupnog zdravstvenog stanja.
Povezanost emocija i tijela pokazuje da briga o mentalnom zdravlju nije odvojena od brige o fizičkom zdravlju. Iako stres najčešće nije jedini uzrok bolesti, može značajno uticati na njene simptome i tok. Zato je važno prepoznati emocionalna opterećenja, ali i ozbiljno shvatiti fizičke tegobe koje ih prate.
Izvor: Cleveland Clinic
